top of page
Zašto reći "ne" naplati parkinga?

Poštovani,

 

 

argumenti ZA naplatu parkinga često se vrte oko sličnih stvari. Zato se u ovome tekstu daju pojašnjenja oko neutemeljenosti takvih argumenata.

 

Neki od tih argumenata su:

 

 

1. Usporedba Labina s nekim od velikih hrvatskih gradova poput Zagreba i Rijeke ili nekih europskih velegradova.

 

 

Takve usporedbe su naprosto nerealne. U tablici 1  nalaze se neki relevantni podaci iz kojih se može vidjeti apsurdnost takvih usporedbi. Odmah je jasno da gradovi s kojima se Labin uspoređuje imaju mnogostruko veću populaciju. Centru velikih gradova gravitira mnogo veći broj stanovnika, i to ne samo domicilnih već i iz šire okolice budući da su takvi gradovi središta različitih županijskih i državnih ustanova.

              

Od navedenih gradova Labin ima daleko najmanju prosječnu neto isplaćenu plaću, a cijena parkinga bila bi gotovo jednaka cijeni u velikim gradovima. Cijene u tablici 1 odnose se na 0. zonu u Labinu i Rijeci i 1.zonu u Zagrebu (budući da Zagreb nema 0. zone, tj. ona je jednaka 0. zoni).

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

              

Labin nema adekvatan javni prijevoz koji bi mogao biti alternativa automobilu, dok Rijeka i Zagreb imaju dovoljno redovnih gradskih autobusnih i tramvajskih linija koje su u funkciji cijeli dan.

 

U samom elaboratu 'Elaborat mjera unapređenja naplate parkiranja na području Grada Labina' (u daljnjem tekstu Elaborat), navedeno je, 1):

              

„To je posebno naglašeno činjenicom da na području Grada Labina egzistiraju oblici gradskog prijevoza koji nisu adekvatni odnosno nisu u potpunosti usklađeni sa potrebama građana Labina.”

 

„Razmatrajući gradski prijevoz kroz važeći vozni red prometovanja, isti nije usklađen sa stvarnim potrebama građana Labina, a posebno u segmentu zaposlenika, ali i đaka.”

 

„Analizirajući gradski prijevoz kroz cijenu, za isto se može utvrditi da je neatraktivan zbog visine cijene karte, odnosno ista je skuplja od neke realne cijene parkiranja na području Podlabina.”

 

„Razmatrajući karakteristike trase prometovanja navedene vrste gradskog prijevoza može se zaključiti da definitivno ne zadovoljava kriterije definicije gradskog prijevoza.”

 

                

2. Usporedba Labina sa Zagrebom i europskim gradovima koji intenzivno koriste bicikle kao prijevozno sredstvo.

 

 

Mnogo velikih europskih gradova, poput i nekih hrvatskih (npr. Rijeka) nemaju realne mogućnosti korištenja isključivo bicikla kao prijevozno sredstvo zbog oblika terena i ograničenosti proširenja javnih cesta  i nemaju označene biciklističke staze (tu spada i Labin).

 

 

3. Naplata parkinga kao mjera razvijenosti kulture i 'civiliziranosti' građana.

 

 

Nepotrebno se isuviše zadržavati oko ovakvih argumenata. Naplata parkinga nije odraz kulture niti civiliziranosti nekog grada budući im je regulacija prometa/parkinga potrebna. Grad Zagreb kao i ostali hrvatski gradovi imaju problem s nepropisno parkiranim vozilima iako imaju sustav naplate parkinga. Prema rješenje za Zagreb je poticanje korištenja javnog gradskog prijevoza.

 

Kako je prije bilo navedeno, u Labinu nema adekvatnog gradskog prijevoza te je i uvođenje naplate parkinga prije ikakve regulacije gradskog javnog prijevoza čin neosjetljivosti gradskih vlasti prema problemima građana.

 

 

U Elaboratu piše kako je izvršeno brojanje vozila na lokacijama svih javnih parkirališta unutar objedinjene zone obuhvata te je izvršena analiza popunjenosti javnih parkirališta u dva termina (subota, 10.05.2014., od 9:30 do 12:00 sati i subota, 12.07.2014., od 9:30 do 12:00 sati). Broj vozila nadmašuje broj parkirnih mjesta samo u ulici Zelenice I (i to samo 12.07.2014.) i Rudarska II (10.05. i 12.07.2014.), dok je u svim ostalim ulicama bilo dovoljno slobodnih parkirnih mjesta, 1).

 

Prethodno su navedena tri najkorištenija argumenta ZA naplatu parkinga. Ti su argumenti neutemeljeni i nevaljani. NE postoji niti jedan dobar razlog za proširenje zone obuhvata naplate parkinga u Labinu. U samome Elaboratu stalno se piše o 'problemu' parkiranja u Labinu iako nigdje nije potvrđeno da 'problem' uopće postoji.

 

NEMA 'problema' parkiranja, NEMA naplate!

 

RECIMO NE NAPLATI PARKINGA!

 

 

Neki od zagovornika naplate parkinga znaju reći da bi se naplatom parkinga regulirao promet i smanjila emisija štetnih plinova.

 

 

Pitanje je koliko je potrebna regulacija prometa, ali i u slučaju da je potrebna onda sigurno nema smisla uvesti naplatu parkinga u cijelom Podlabinu kako bi se 'regulirao' uži centar. To se radi poduzimanjem drugih mjera.

 

Emisija štetnih plinova nije problem, to je naprosto nevaljan argument kada u blizini imamo TE Plomin 1 i 2, a uskoro i 3, te druge tvornice.

TE Plomin 2 je u 2013. godini proizveo 1448,1 GWh električne energije. U Labinu je prema Elaboratu registrirano 5573 vozila u 2014. Uzmemo li da prosječna godišnja kilometraža prijeđena automobilom u Hrvatskoj iznosi 13 420 kilometara, može se lako izračunati da će se ukupno godišnje prijeći 74 789 660 kilometara. Proračunata godišnja emisija ugljikovog dioksida CO2 iz ukupnog broja automobila iznosi 11 219 tona, a iz TE Plomin 2 420 417 tona.

 

Drugim riječima samo TE Plomin 2 godišnje emitira količinu CO2 koja je  37,5 puta veća od ukupne godišnje emisije svih vozila u Gradu Labinu!

 

1) Futura trade d.o.o., Elaborat mjera unapredenja naplate parkiranja na podrucju Grada

Labina. 2014.

 

Ovaj tekst s citatima i literaturom možete pronaći u dokumentu Argumenti.pdf.

 

Zašto reći ne:

 

  • Nije napravljena nikakva anketa ili konkretna analiza kojom bi se potvrdilo da građani imaju problema s pronalaskom parkiranja u centru i da dolazi do prometnog 'zagušenja' u tim zonama;

  • Zbog neorganiziranog i skupog javnog prijevoza, kojeg se ne može okarakterizirati kao gradski prijevoz, nema alternative prijevozu automobilom. Javni prijevoz je neadekvatan i neprilagođen potrebama građana. Osim na manjem području Vineža, ne postoje obilježene biciklisičke staze. Drugim riječima građani su primorani koristiti se automobilom; 

  • Uvođenje naplate parkinga dovelo bi do nepropisnog parkiranja i oštećivanja zelenih površina;

  • Predviđene cijene parkinga su previsoke (ako ih usporedimo s cijenama u velikim hrvatskim gradovima ili s cijenama u drugim istarskim gradovima) za primanja koja ostvaruju građani Labina i okolice;

  • Prema Elaboratu jedino su ulica Zelenice I i Rudarska II imale popunjena parkirna mjesta i to 12.07.2014. u subotu, kada se očekuje znatan promet;

  • Naplata parkinga na području cijelog Podlabina je neopravdana!;

  • U Elaboratu je navedeno kako će naplata parkinga 'oživiti' centar – smatramo da je to neutemeljena i neispravna tvrdnja;

  • U Elaboratu, kojeg je naručio Labin 2000 d.o.o., predlaže se: „Uvesti naplatu parkiranja svugdje gdje je to moguće, uzimajući u obzir stavove i interese svih zainteresiranih subjekata (upravitelje ili organizatore parkirališta, poduzeća u središtu grada, domicilnog stanovništva, posebnih kategorija korisnika parkirališta i slično)”. Elaborat ne predlaže nikakve alternative.

 

Početkom 2015. godine Grad Labin i gradska tvrtka Labin 2000 planiraju realizirati projekt naplate parkinga u Podlabinu. Parking će biti podijeljen u više zona (0-3), cijena 0. zone iznositi će 6 kn po satu (centar Podlabina). U budućnosti je planirano i širenje ovog projekta, tj. parkirnih zona na područje cijelog grada.
Smatramo da su argumenti za uvođenje naplate parkiranja NEUTEMELJENI I NEVAŽEĆI. Nadalje, mišljenja smo da većini građana ovoga Grada nije u interesu plaćati parking te bi nam taj namet predstavljao dodatan udarac na kućni budžet. 

 Priprema, pozor, RECIMO NE naplati parkinga u Podlabinu!

bottom of page